T. Marega: Rođen sam 16. travnja 1920. U Mlinima – Dubrovnik. Završio sam Pomorsku trgovačku akademiju u Dubrovniku, po zanimanju sam pomorac. Radio sam u “Hidroelektri” Zagreb i to na gradnji hidroelektrane “Tribalj” kao komercijalni direktor, u istom svojstvu u turizmu, hoteli “Mlini”, potom kao tajnik u Turističkom društvu Župa Dubrovačka. Radio sam, također, i u Njemačkoj, devetnaest i pol godina kao privatni ugostitelj, te kao direktor uvozno-izvoznog poduzeća n jemačkih i naših dioničara. Umirovljen sam 1996.
2) Koliko ste dugo vezani za karneval?
T. Marega: Kao dijete sudjelovao sam u karnevalima Mlina, a 60-ih i 80-ih godina organizirao sam karnevale u Mlinima. Godine 1981. bio sam suorganizator osnutka Župskog karnevala, gdje smo od malih Župskih karnevala osnovali i Župski karnevo.
3) Vaši počeci suradnje s Udrugom Europskih karnevalskih gradova – FECC-om?
T. Marega: S FECC-om sam surađivao i u bivšoj državi, te sam neposredno pred domovinski rat 1989., u svojstvu predsjednika, dao ostavku . Tri mjeseca prije međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (1991.). Župski karnevo učlanjen je u FECC te sam bio imenovan i prvim predsjednikom FECC-a Hrvatske.
4) Vaše prisjećanje na osnivanje Saveza udruga hrvatskih karnevalskih gradova?
T. Marega: Kad je već u našoj udruzi bilo devet članova, na Osnivačkoj Skupštini u Rijeci 1996. godine izabran sam za prvog predsjednika. Tu dužnost obavljao sam do 2000.godine, kada sam dao ostavku te sam potom na Godišnjoj skupštini u Cavtatu izabran za doživotnog i počasnog predsjednika Saveza udruga hrvatskih karnevalskih gradova – danas Hrvatske udruge karnevalista.
5) U kojoj je mjeri članstvo Hrvatske u FECC-u bilo važno za njenu svekoliku afirmaciju, kao mlade države u europskim razmjerima?
T. Marega: Podsjećam da je Hrvatska putem Župskog karnevala ušla u FECC, organizaciju koja djeluje u sklopu Vijeća Europe, i to tri mjeseca prije njenog međunarodnog priznanja. To nam znači jako mnogo, jer se eto putem karnevala ušlo i u Vijeće Europe. Svi članovi FECC-a saznali su da postoji i Hrvatska, a koja je, što posebno naglašavam, osobito cijenjena u ovoj organizaciji. Nije slučajno da su dvije velike manifestacije FECC-a održane u našoj domovini: 1999. u Dubrovniku 19. Konvencija – godišnja Skupština i 2000. u Rijeci “Dies Natalis” (rodendan FECC-a). Učlanjenjem u FECC, tada mala i nepriznata država Hrvatska, putem karnevala, našla je svoje mjesto u društvu europskih i svjetskih karnevala, organiziranih pri Vijeću Europe. Koliko je već tada, 1991.godine, Hrvatska bila cijenjena potvrda je i moj izbor u Predsjedništvo FECC-a.
6) Kako ocjenjujete hrvatske karnevale danas i jesu li u dovoljnoj mjeri u službi turizma?
T. Marega: Karnevalske udruge postoje diljem Lijepe naše, kako na priobalju tako i u unutrašnjosti. Sve one, uglavnom, su postale članice našeg nacionalnog Saveza i FECC-a. Mišljenja sam da i nadalje treba uznastojati na proširenju članstva. Zimski karneval, a osobito ljetni postali su sastavni dio promidžbe turizma. Tvrdim da karnevali mogu i trebaju služiti turizmu kao dodatna manifestacija u službi prezentiranja naših destinacija.
7) Pohodili ste mnoge karnevale diljem Europe, kako ih cijenite, i kakva bi europska iskustva, npr.organizacijsko-tehnička ili programska bila primjenjiva u našim karnevalima?
T. Marega: Sudjelovao sam na mnogim i raznim karnevalima, razvidno je da u Europi postoji više vidova karnevala. Npr. Karnevali u Njemačkoj i Italiji su paradnog karaktera, potom karnevali na istoku Europe se razlikuju od njih, jer njihove povorke, odnosno svaka grupa svojim kretnjama i načinom nastupa za sebe nešto govori, te su folklornog karaktera. Osobito me se dojmio način financiranja karnevala u Njemačkoj i Italiji, tamo je naime tih dana sve podređeno karnevalu, tako da gotovo niti nema nikakvih financijskih problema, za razliku od nas gdje se karnevali uglavnom financiraju putem volontera i gradskih proračuna. Kod nas postoje veliki i mali karnevali, komercijalni i volonterski, paradni i izvorni. Trebalo bi gajiti sve vrste karnevala, tako da jedni drugima ne smetaju i ne isključuju ih. Ovime se ne bi izgubio identitet hrvatskih izvornih karnevala.
8. Kakva je, po Vašem mišljenju, budućnost hrvatskih karnevala?
T. Marega: Uvjerenja sam da hrvatski karnevali imaju osobito dobru budućnost. U tom smislu držim važnim da se što više čimbenika uključi u održavanje i financiranje istih. Čini mi se dobar prijedlog da karnevali u gradovima i općinama budu pod pokroviteljstvom Turističkih zajednica, a da se Udruge karnevala ili karnevalista bave samo realizacijom povorke.
9. Što biste poručili svima onima koji danas u hrvatskoj organiziraju karnevale?
T. Marega: Nastavite ovako kako ste počeli, moja je preporuka da nastavite još više s mladima, jer to je budućnost karnevala. Hrvatska ima tisuću otoka, pa zašto ne bi imala i tisuću karnevala. Uzajamna suradnja naših karnevala mora biti još kvalitetnija. U tom smislu doživljavam i našu suradnju s FECC-om, za koju mislim da je u smislu afirmacije naših karnevala valja još više intenzivirati.
Gospodin Tonći Marega je za svoj dosadašnji rad u promicanju karnevala, na konvenciji u Strumici 1997.godine, zajedno sa svojim kolegama iz Njemačke i Arube, prvi primio visoko odličje FECC-a International, koje se dodjeljuje zaslužnim pojedincima za promicanje karnevala u svijetu.
Hrvatska udruga karnevalista, neizmjerno cijeni doprinos gospodina Marege u afirmaciji i promociji hrvatskih karnevala u svekolikoj europskoj karnevalskoj obitelji, te i ovom prilikom iskreno zahvaljuje “barba Tonču” za sva plemenita nastojanja i konkretne aktivnosti koje su bile u službi promocije i afirmacije hrvatskih karnevala.
Najnoviji komentari